Top 10 similar words or synonyms for važećoj

fonološkom    0.880259

hamdiji    0.869580

elektronu    0.867691

kanonima    0.849795

kasiju    0.844640

triploidija    0.839862

uranu    0.835828

čaplji    0.835213

koroziji    0.829692

duodenumu    0.827150

Top 30 analogous words or synonyms for važećoj

Article Example
Forma kose Prema (još uvijek) važećoj genetičkoj hipotezi, nasljedna ćelavost je tipičan primjer "spolno ograničenih" osobina. Nasljedni determinatori ovakvih svojstava su na autosomima, ali je njihovo fenotipsko ispoljavanje kontrolirano produktima gena sa polnih hromosoma, odnosno spolno određenim hormonskim i drugim funkcijama. Istovjetna genetička informacija gena za ćelavost u potpunosti se realizira samo u muškom spolu, dok kod žena ne ispoljava vidljive efekte. Ipak, i kod njih se (u homozigotnom stanju odgovarajućeg alela) ponekad javljaju rijetke i tanke vlasi, ali nikada ili veoma rijetko takva redukcija na vlasištu prelazi intenzitet blage paperjaste ćelavosti.
Krvna grupa Pripadnost krvnim grupama "M", "N" i "MN" isključivo je genetički određena, tj. na fenotipsko ispoljavanje njihovih genetičkih determinatora spoljni činioci nemaju nikakvog uticaja. Na odgovarajućem (autosomalnom) genskom lokusu (alternativno) se javljaju dva alela ("L" i "L"), među kojima nema odosa dominantnosti – recesivnosti pa se prisustvo svakog od njih u individualnoj genetičkoj konstituciji fenotipski ispoljava u sintezi odgovarajuće antigene supstance, neovisno o aktivnosti druge alelne varijante (ili homospecifičnog parnjaka na drugom homologom hromosomu). Prema tome, tri moguće genotipske kombinacije ovih alela ("L""L", "L""L" i "L""L") daju isto toliko fenotipskih ekspresija ("M", "N" i "MN"). Mogući tipovi braka i očekivana distribucija genotipova (i fenotipova) u njihovom potomstvu (prema važećoj teoriji o prirodi nasljeđivanja krvnih grupa "MN" sistema), prikazani su u tabeli 3.15.
Papa Tokom raznih i mnogobrojnih pontifikata u historiji Crkve, bilo je u izboru pape mnogo promjena pravila izbora. Međutim, posljednja pravila je dopunio i dogradio papa Ivan Pavao II. U važećoj Konstituciji "Universi dominici gregis" iz 1996. godine pravo izbora pape pripada Kardinalskom zboru, izuzimajući one kardinale koji na dan smrti pape navršavaju 80. godinu. Maksimalni broj kardinala izbornika ne smije preći 120. Izričito je zabranjeno biranje pape od nekog drugog crkvenog dostojanstva, laika, članova općeg sabora ili biskupske sinode. Niko od kardinala ne može biti isključen iz izbora. Kardinali koji su se odrekli kardinalskog dostojanstva ili koji su kanonski uklonjeni nemaju izborno pravo. Svi kardinali izbornici su dužni učestvovati na izboru, što se objašnjava obećanjem poslušnosti. Kardinale izbornike saziva dekan Kardinalskog zbora. Samo bolest ili neka druga teška zapreka prihvaćena od Kardinalskog zbora može se prihvatiti kao oprost za ne sudjelovanje na izboru pape. Poslije 30. kruga, ukoliko i dalje ne postoji dvotrećinska većina, dovoljna je samo natpolovična većina za izbor pape.
Psihijatrijska bolnica Jankomir Historija Psihijatrijske bolnice "Jankomir" u uskoj je konceptualnoj i vremenskoj vezi s razvitkom psihijatrijske nauke i prakse u Evropi, i neposredno s razvitkom današnje Psihijatrijske bolnice Vrapče. Godine 1870. u Evropi je prihvaćena koncepcija organizacije psihijatrijske zaštite čiji su temeljni i funkcionalni dijelovi bili zavodi za umobolne, i već 1879. g. u Stenjevcu koji je tada bio prigradski predio Zagreba izgrađen je i primio je prve bolesnike Kraljevski zemaljski zavod za umobolne za Hrvatsku i Slavoniju, koji je danas savremena psihijatrijska bolnica s psihijatrijskom klinikom a naziva se Psihijatrijska bolnica Vrapče. Prema tada važećoj nozološkoj klasifikaciji bolesnici su bili podijeljeni u četiri kategorije, a bolesnici iz svake kategorije bili su smješteni u posebne paviljone sa specifičnim načinom liječenja. U prvu su grupu prema kliničkoj slici bili klasificirani mirni, a u drugu nemirni bolesnici. U treću su grupu bili uvršteni i prema tadašnjem stručnom psihijatrijskom imenovanju nazvani nemirni nasilni bolesnici. Tekst opisa nozološke klasifikacije četvrte skupine bolesnika citirat ćemo prema izvorniku:
MNS antigeni sistem Pripadnost krvnim grupama "M", "N" i "MN" isključivo je genetički određena, tj. na fenotipsko ispoljavanje njihovih genetičkih determinatora spoljni činioci nemaju nikakvog uticaja. Na odgovarajućem (autosomalnom) genskom lokusu (alternativno) se javljaju dva alela ("L" i "L"), među kojima nema odosa dominantnosti – recesivnosti pa se prisustvo svakog od njih u individualnoj genetičkoj konstituciji fenotipski ispoljava u sintezi odgovarajuće antigene supstance, neovisno o aktivnosti druge alelne varijante (ili homospecifičnog parnjaka na drugom homologom hromosomu). Prema tome, tri moguće genotipske kombinacije ovih alela ("L""L", "L""L" i "L""L") daju isto toliko fenotipskih ekspresija ("M", "N" i "MN"). Mogući tipovi braka i očekivana distribucija genotipova (i fenotipova) u njihovom potomstvu (prema važećoj teoriji o prirodi nasljeđivanja krvnih grupa "MN" sistema), prikazani su u tabeli 3.15.