Top 10 similar words or synonyms for rukavina

jurčić    0.973177

jurić    0.953091

brozović    0.950913

miha    0.950463

vladan    0.949653

berislav    0.949364

stjepanović    0.948707

danko    0.947930

damjanović    0.947291

ladić    0.946874

Top 30 analogous words or synonyms for rukavina

Article Example
Spisak redovnih akademika HAZU Daniel Rukavina -
Daria Knez Daria Knez Rukavina je hrvatska glumica, rođena u Šibeniku, 12. septembra 1977. godine. Članica je pozorišta Trešnja.
Najbolje godine (TV serija) Najbolje godine je hrvatska porodično-dramska serija. Glavni režiseri su Mladen Dizdar, Robert Orhel, Goran Rukavina i Kristijan Milić, dok je kreativni producent Milivoj Puhlovski. Serija je s emitiranjem krenula 14. septembra 2009. na programu Nove TV. Prikazuje se od ponedjeljka do četvrtka u 20 sati. Snimanja serije počela su početkom augusta.
Vojna vježba "Sloboda 71" [[Bogdan Oreščanin]] i [[Ivan Rukavina]], kao [[general]]i JNA, u periodu 1958. do 1962. izradili su studiju odbrane malih zemalja koje se nalaze u okruženju velikih blokova ([[NATO]]-a i [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]). Rezultati ove studije, koja je još tada predlagala dvokomponentnu vojsku, držani su prvobitno u tajnosti. Poslije smjene [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]], šefa jugoslavenske obavještajne službe, upotrijebljeni su u koncepciji ONO. Prema admiralu [[Branko Mamula|Branku Mamuli]], BiH je predstavljala ključnu kariku u odbrambenom lancu. Bosna je smatrana kao bastion cjelokupne zemlje, jer je činila dubinu odbrane u slučaju invazije snaga Varšavskog pakta iz pravca [[Mađarska|Mađarske]].
Šesti kongres KPJ Viktor Avbelj, Rista Antunović, Ljupčo Arsov, Vera Aceva, Spasenija Cana Babović, Vladimir Bakarić, Aleš Bebler, Vlajko Begović, Marko Belinić, Anka Berus, Antun Biber, Jakov Blažević, Ivan Božičević, Zvonko Brkić, Hasan Brkić, Josip Broz Tito, Jovan Veselinov, Veljko Vlahović, Svetozar Vukmanović, Strahil Gigov, Ivan Gošnjak, Pavle Gregorić, Uglješa Danilović, Peko Dapčević, Vladimir Dedijer, Stevan Doronjski, Ilija Došen, Ratko Dugonjić, Milovan Đilas, Veljko Zeković, Boris Ziherl, Vlado Janić, Blažo Jovanović, Isa Jovanović, Niko Jurinčić, Stane Kavčič, Osman Karabegović, Ivan Karaivanov, Edvard Kardelj, Nikola Kovačević, Lazar Koliševski, Slavko Komar, Ivan Krajačić, Boris Krajger, Sergej Krajger, Otmar Kreačić, Vladimir Krivic, Vicko Krstulović, Voja Leković, Franc Leskošek, Šefket Maglajlić, Pašaga Mandžić, Miha Marinko, Moma Marković, Božidar Maslarić, Ivan Maček, Cvijetin Mijatović, Miloš Minić, Nikola Minčev, Mitra Mitrović, Veljko Mićunović, Karlo Mrazović, Andrija Mugoša, Kosta Nađ, Naum Naumovski, Radisav Nedeljković, Milijan Neoričić, Džavid Nimani, Đoko Pajković, Slobodan Penezić Krcun, Puniša Perović, Dušan Petrović Šane, Moša Pijade, Krsto Popivoda, Vlado Popović, Koča Popović, Milentije Popović, Jože Potrč, Mile Počuča, Srđa Prica, Đuro Pucar Stari, Dobrivoje Radosavljević Bobi, Aleksandar Ranković, Ivan Regent, Paško Romac, Ivan Rukavina, Đuro Salaj, Nikola Sekulić, Vidoje Smilevski, Petar Stambolić, Dragi Stamenković, Svetislav Stefanović, Velimir Stojnić, Borko Temelkovski, Mijalko Todorović, Vida Tomšič, Cvetko Uzunovski, Janez Hribar, Josip Hrnčević, Avdo Humo, Josip Cazi, Krste Crvenkovski, Rodoljub Čolaković, Mihailo Švabić, Vlado Šegrt, Lidija Šentjurc, Pal Šoti i Mika Špiljak.
Sedmi kongres SKJ Viktor Avbelj, Rista Antunović, Ljupčo Arsov, Vera Aceva, Ljubo Babić, Spasenija Cana Babović, Filip Bajković, Vladimir Bakarić, Mitar Bakić, Aleš Bebler, Vlajko Begović, Marko Belinić, Anka Berus, Antun Biber, Džemal Bijedić, Jakov Blažević, Ivan Božičević, Marijan Brecelj, Zvonko Brkić, Hasan Brkić, Josip Broz Tito, Krsto Bulajić, Jovan Veselinov, Dobrivoje Vidić, Janez Vipotnik, Veljko Vlahović, Olga Vrabič, Svetozar Vukmanović, Strahil Gigov, Ivan Gošnjak, Pavle Gregorić, Uglješa Danilović, Peko Dapčević, Stevan Doronjski, Ilija Došen, Ratko Dugonjić, Veljko Zeković, Boris Ziherl, Albert Jakopič, Vlado Janić, Eduard Jardas, Đurica Jojkić, Blažo Jovanović, Isa Jovanović, Ante Jurjević, Niko Jurinčić, Osman Karabegović, Ivan Karaivanov, Edvard Kardelj, Stane Kavčič, Danilo Kekić, Lazar Koliševski, Slavko Komar, Nikola Kovačević, Ivan Krajačić, Boris Krajger, Sergej Krajger, Otmar Kreačić, Vladimir Krivic, Vicko Krstulović, Dušan Kveder, Voja Leković, Franc Leskošek, Ivan Maček, Šefket Maglajlić, Pašaga Mandžić, Miha Marinko, Moma Marković, Krste Markovski, Božidar Maslarić, Veljko Mićunović, Cvijetin Mijatović, Milka Minić, Miloš Minić, Nikola Minčev, Lazar Mojsov, Karlo Mrazović, Andrija Mugoša, Kosta Nađ, Naum Naumovski, Radisav Nedeljković, Milijan Neoričić, Marko Nikezić, Džavid Nimani, Grujo Novaković, Bogdan Osolnik, Đorđije Đoko Pajković, Radovan Papić, Mišo Pavićević, Slobodan Penezić Krcun, Puniša Perović, Dušan Petrović Šane, Mile Počuča, Krsto Popivoda, Vlado Popović, Koča Popović, Milentije Popović, Jože Potrč, Srđa Prica, Đuro Pucar Stari, Nikola Rački, Dobrivoje Radosavljević Bobi, Aleksandar Ranković, Ivan Regent, Paško Romac, Ivan Rukavina, Đuro Salaj, Nikola Sekulić, Vidoje Smilevski, Petar Stambolić, Dragi Stamenković, Svetislav Stefanović, Velimir Stojnić, Blagoje Taleski, Borko Temelkovski, Geza Tikvicki, Mijalko Todorović, Vida Tomšič, Miko Tripalo, Mito Hadživasilev, Fadilj Hodža, Janez Hribar Tone, Josip Hrnčević, Avdo Humo, Josip Cazi, Krste Crvenkovski, Marijan Cvetković, Rodoljub Čolaković, Mihailo Švabić, Vlado Šegrt, Lidija Šentjurc, Boško Šiljegović, Pal Šoti i Mika Špiljak.
Socijalistička federativna republika Jugoslavija Donošenjem "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika" 17. marta 1967. u Matici hrvatskoj, koju su potpisali 19 kulturnih i naučnih institucija i saveza u NR Hrvatskoj (između ostalih: Društvo književnika Hrvatske, JAZU), kao i književnik Miroslav Krleža, zahtjevalo se razrješavanje pitanja srpskohrvatskog jezika, te konzekventne primjene hrvatskog jezika u institucijama SR Hrvatske. Odgovorom srpskih intelektualaca iz Beograda, pod nazivom "Predlog za razmišljanje", došlo se do teme o položaju jeziku Srba u Hrvatskoj. Tim se ovaj filološki sukob pretvorio u međunacionalni. Podpredsjednik Skupštine SFRJ i ministar kulture i prosvjete NR Hrvatske Miloš Žanko, osudio je deklaraciju kao nacionalističku i šovinističku, na što je proglašen unitaristom, a Miroslav Krleža je zbog pritiska od strane Tita napustio članstvo u SKJ. Time počinje sukob vladajućih struktura SR Hrvatske i Tita, u kom su se tražila veća prava Hrvatske u okviru federacije, ukidanje unitarizma, te stvaranje konfederacije, koja će u daljem slijedu omogućiti osamostaljene Hrvatske. Takođe je pokrenuta, tema Hrvata u SAO Vojvodini i SR Bosni i Hercegovini. Razlozi su bili, između ostalog ekonomskog i političkog tipa, jer se većina deviznih sredstava ostvarenih u Hrvatskoj slijevala u saveznu kasu, dok raspodjela nije odgovarala udjelu. Pokret nazvan Hrvatsko proljeće (ili Masovni pokret - maspok), podržale su i katolička crkva, Matica iseljenika Hrvatske, Institut za povijest radničkog pokreta, razni izdavači i neka preduzeća. Na čelu tog pokreta bili su Većeslav Holjevac, Ivan Šibl, Marko Koprtla, generali JNA Franjo Tuđman, Nikola Kaić, Ivan Rukavina, Janko Bobetko, admiral Jugoslavenske ratne mornarice Srećko Manola, pukovnik JNA Ivan Mutak, Zvonimir Komarica. Pokret su podržale i desno orijentisane emigrantske struje u inostrantvu. Dolazi do studentskih demonstracija 1971. u Zagrebu, a zagrebački student Dražen Budiša poziva na generalni štrajk. Iste godine trojica hrvatskih lingvista (Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš) objavljuju "Hrvatski pravopis", koji je odmah zabranjen i kompletna naklada je zapaljena, a jedan primjerak je spašen i objavljen u Londonu.