Top 10 similar words or synonyms for radivojevićima

etiopska    0.784092

otinovci    0.783148

restoje    0.778367

milohna    0.777054

gazanfer    0.771107

nikolićima    0.770740

pribinić    0.770402

srijemskom    0.770222

matera    0.765897

mramorje    0.765850

Top 30 analogous words or synonyms for radivojevićima

Article Example
Milatovići Milatovići su srednjovjekovna humska vlastela 14. i 15. vijeka. Zajedno sa Sankovićima, Radivojevićima i Nikolićima bili su najjači velikaši na području Huma. Imali su posjede na području župa Večenike (Večerić), Broćno i Dubrave. Uzima se da moderni Tepčići na području Broćna predstavljaju dokaz o njihovom egzistiranju na tom području.
Gorska Za definiciju župe Gorska najvažnije su povelje i dokumenti iz 15. vijeka. U povelji kralja Ostoje Radivojevićima 1408. navedena je župa Gorska formulacijom 'provinciam Cisalpinam et Transalpinam, dictam Gorscam zupam'. Navedeno ukazuje na dva područja u ukviru župe Gorska. U povelji iz 1434. župa Gorska je navedena kao posjed vlastele Jurjevića, nasljednika Radivojevića. U župu Gorska tada su navedena sela Dragljani, Kozica, Hraštane, Vrhdo i Zahojane. Nešto kasnije, 1444. pomenuto je da je župi Gorska pripadao Vrgorac, a to je njeno najvažnije središte.
Večenike (Večerić) U povelji kralja Ostoje Radivojevićima, spominje se i "provincia Vechenicam". Analizom tih dokumenata, smatra se, prema današnjoj administrativnoj podjeli, da župa prostirala se na području općina Čitluk, Široki Brijeg i Mostar. Po starijoj nomenklaturi to su: Brotnjo, Blato i bliža okolina Mostara (sa Bijelim poljem i Drežnicom). Ovaj teritorij se i do savremenog doba ponaša kao određena cjelina. U tursko doba i kadiluk Mostar obuhvata nahije Mostar, Brotnjo, Blato i Drežnica.
Sankovići Sankovići su vlasteoska porodica koja zajedno sa Nikolićima, Radivojevićima i Milatovićima pripada najjačoj humskoj vlasteli iz kraja 14. i početkom 15. vijeka. Imali su posjede na istočnoj, lijevoj strani rijeke Neretve duž široke linije od Konjica do mora i u njenom gornjem toku, s obje strane Neretve Župa Komska. Držali su i Konavle od 1377. do 1391. Porodična grobnica Sankovića nalazi se u Biskupu kod Konjica. Dvor porodice nalazio se u Zaboranima.
Posušje U kasnijim razdobljima, razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, Posušje je uglavnom pripadalo velikaškoj obitelji Nelipića iz Sinja, a njihova vlast se vjerovatno nad ovim krajem povremeno mijenjala sa hrvatskom bosanskom vladarskom obitelji Kotromanića. Tako se i ime Posušje u pisanim dokumentima prvi put spominje 1378. godine u opisu sabora koji je sazvala Margareta, udovica plemića Ivana Nelipića kojeg je vlasništvo bilo i Posušje. Drugi put se Posušje spominje 1403. godine u jednom dokumentu vezanom za trgovačke odnose Dubrovčana i Bosne. Značajan je treći spomen Posušja iz 1408. godine u jednoj povelji bosanskog kralja Ostoje gdje se Posušje naziva Župom. Tom prilikom kralj je Ostoja Posušje darovao plemićkoj obitelji Radivojevićima. Kasnije vrijeme vezano je za slabe bosanske kraljeve i moćnog hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog, te za otpor hrvatskog plemstva prema istom kralju. Feudalna anarhija razdirala je hrvatske krajeve, pa su Osmanlije prilično lako 1463. godine zauzeli Bosnu (zamislite Hrvati su u međusobnim svađama sami pozvali svog najvećeg krvnika i tako sami sebi presudili!).
Kosače Zajedno sa Hrvatinićima, Pavlovićima, Radivojevićima i Zlatonosovićima Kosače su bile najvažniji velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni. Najpoznatiji članovi roda Kosače bili su Vlatko Vuković (-1393) , Sandalj Hranić (1393-1435) i Stjepan Vukčić Kosača (1435-1466) . Rodonačelnik vladajuće porodice među Kosačama je izvjesni Vuk, koji je imao sinove Hranu i Vlatka Vukovića. Vlatko Vuković nije imao nasljednika dok je Hrana Vuković imao trojicu sinova: Sandalja, Vukca i Vuka Hranića. Vukac Hranić je imao sina Stjepana Vukčića, kasnijeg hercega, i kćerku Teodoru, udatu za Radoslava Pavlovića. Vojvoda Stjepan Vukčić imao je sa suprugom Jelenom sinove Vladislava, Vlatka i kćerku Katarinu (kasniju bosansku kraljicu). Sa suprugom Barbarom imao je sina Stjepana (kasnije Ahmed paša Hercegović) i kćer Maru. Vojvoda Stjepan Vukčić se proglasio hercegom a prema njegovoj tituli Osmanlije su njegov posjed nazvali Hercegovom zemljom i otuda naziv Hercegovina. Tadašnja hercegova zemlja je drugačijeg prostora od kasnije historijske i današnje Hercegovine.