Top 10 similar words or synonyms for prodanović

radovanović    0.960977

božović    0.959265

slaviša    0.958558

radisav    0.958240

mikić    0.957931

jevtić    0.957441

damjanović    0.957405

dobrivoje    0.957314

jovo    0.956583

miljuš    0.956457

Top 30 analogous words or synonyms for prodanović

Article Example
Zenički partizanski odred Za komandanta odreda postavljen je Nikola Prodanović a za političkog komesara Milenko Cvitković Španac. Dotadašnji politički komesar bataljona Manojlo Popić bio je predviden da se vrati u Odred Zvijezda kao zamjenik političkog komesara odreda.
Nikola Pašić Pera Todorović, raniji suborac iz Radikalne stranke, dao je sljedeći opis: Neposredno nakon Pašićeve smrti njegovu političku ličnost i djelovanje kritizirao je Jaša Prodanović u časopisu "Nova Evropa" koji je uređivao također oštar Pašićev kritičar Milan Ćurčin.
Srpski književni glasnik Srpski književni glasnik je književni časopis osnovan 1901. godine u Beogradu. Prvi broj je izašao februara 1901. godine. Osnivači su bili Bogdan Popović, Vojislav Veljković, Jaša Prodanović, Slobodan Jovanović.
Zlatna greda Sa časopisom sarađuju poznati suvremeni srpski pisci: Vladimir Tasić, David Albahari, Mileta Prodanović, Zoran M. Mandić, Đorđe Sibinović, Franja Petrinović, Milica Mićić Dimovska, Igor Marojević, Dragan Jovanović Danilov , Jovica Aćin, Dušan Pajin, Vladimir Gvozden, Novica Milić, Alpar Lošonc, Janoš Banjai, Nikola Strajnić, Milorad Belančić, Kornelija Farago, Bojan Jovanović i mnogi drugi.
Avdo Karabegović O njegovom književnom radu, ličnoj tragediji i problemima (uvredama i preziru) koje je imao sa svojom učmalom sredinom, zarobljenom konzervativizmom i predrasudama, uglavnom je sve rečeno poslije objavljivanja njegove prve zbirke pjesama, i to često anonimno. O njegovom književnom radu svoje mišljenje su izrekli Vojislav Ilić Mlađi (Kolo, 1902.), Antun Aškerc (Zvono, 1902.), neki Tattvamasi (Mlada Hrvatska, 1902.), izvjesni XX (dubrovački Srđ, 1902.), Jaša Prodanović (Bosanska vila, 1902.) i Hamza Humo (Politika, 1940). Pisano površno, bez dubljeg ulaženja u strukturu njegovog književnog djela i jezika i "namerno milostivo" (Jaša Prodanović). Isticano je da je Avdo Karabegović bio samouk i samonikli poeta, ozbiljnog pjesničkog dara, bujnog temperamenta, "zvučnih onomatopeja i klasičnog opisa", "prirodnog izraza" i slično.
KK Bosna Royal Bosna je jedan od idejnih začetnika regionalne košarkaške lige, koja je pod nazivom Jadranska liga osnovana 2001. godine. U ovom takmičenju, kao i u novoformiranoj jedinstvenoj ligi Bosne i Hercegovine, ekipu je vodio novi trener Draško Prodanović, sa potpuno novim igračkim kadrom, ali bez značajnijih rezultata i dostignuća. To je ponukalo Upravu na čelu sa predsjednikom Nihadom Imamovićem da sačini plan reorganizacije i kluba i tima.
Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu U ranijem periodu na Odsjeku su radili: Petar Mandić, Nikola Filipović, Branko Rakić, Muhamed Muradbegović, Gojko Babić, Zlatko Pregrad, Mihajlo Ogrizović, Boris Petz, Borivoje Samolovčev, Tihomir Prodanović, Radivoj Kvaščev, Dragutin Franković, Anđelko Krković, Mladen Zvonarević, Nenad Havelka, Muhamed Dervišbegović, Maja Bakić-Đurić, Veljko Banđur, Mladen Bevanda, Milenko Brkić, Vladimir Erceg, Nada Danić, Nedjeljka Gajanović, Fuad Hegić, Marko Palekčić, Mujo Slatina, Darinka Mitrović, Petar Stojaković, Aleksandar Bojkovski, Ismet Dizdarević, Ratko Dunđerović, Ejub Ćehić, Renko Đapić.
Borislav Pekić Poslije Pekićevi smrti, u julu 1993, u Beogradu, je osnovan Fond "Borislav Pekić", čiji su osnivači srpskog PEN-centar, SANU, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Branko Dragaš, Udruženje književnika Srbije i Ljiljana Pekić, koja je i direktor Fonda. Cilj Fonda je promocija i publikovanje Pekićevih dijela, skrb o piščevoj zaostavštini kao i projekti "Borislav Pekić našoj djeci" i dodjela Nagrade "Borislav Pekić" za književna djela u nastajanju. Fond redovito objavljuje i publikaciju "Anali Borislava Pekića". Pisci koji su dobili nagradu Fonda "Borislav Pekić" za nova djela vremenom su postali afirmirani stvaratelji suvremene srpske književnosti. Među njima su Svetislav Basara, Dragan Velikić, Goran Petrović, Bladislav Bajac, Mileta Prodanović, Igor Marojević, Sreten Ugričić, Gojko Božović, Jasmina Lukić, Saša Jelenković. Ovo je jedinstvena književna stipendija u Srbiji za djela u nastajanju. Nagrada i stipendija se dodjeljuju svake godine 2. jula, na dan Pekićeve smrti. U" Analima" Borislava Pekića svake godine se tiskaju kritike i studije o raznim aspektima Pekićevog stvaranja, kao i ulomci iz romana nagrađenih pisaca i iscrpna Pekićeva bibliografija, koja se svake godine ažurira.
Boško Antić Božidar "Boško" Antić (7. januar 1944. – 4. decembar 2007.) je bosansko-hercegovački fudbaler. Rođen je 7. januara 1944. godine u Sarajevu. Karijeru je započeo u FK Sarajevo 1965. godine. Antić je igrao u generaciji koja je osvojila prvu titulu FK Sarajeva u historiji. To se desilo u sezoni 1966/1967., kada su bordo-bijeli osvojili trofej prvaka tadašnje SFRJ. Antić je predvodio generaciju Sarajeva, zajedno sa Fazlagićem, Vujovićem, Šiljkutom, Vahidinom Musemićem, Prodanovićem. U tom timu Boško Antić je bio i paker i strijelac, što mu je obezbjedilo status reprezentativca. Antić je u toj sezoni postigao 14 golova u 30 utakmica, a ukupno 140 golova u svojih 276 nastupa za bordo klub. Stariji navijači Sarajeva sigurno će se sjetiti slogana "„Dva Boška na dva čoška, Musemića u sredini, za pobjedu ne brini“" koji je bio vezan za tadašnji ubojiti napadački trio FK Sarajeva. Može se reći da tada nije bilo ekipe koja je sa sigurnošću tvrdila da neće primiti gol na utakmici protiv bordo-bijelih, a za to bili zaslužni Boško Prodanović, Vahidin Musemić i Boško Antić.
Zenički partizanski odred Svaka četa je dobila svoj sektor djejstva sa osnovnom orijentacijom prema Kaknju, Zenici i Zavidovićima i težištem u dejstvima na komunikaciju Sarajevo - Bosanski Brod. Prva četa je bila smještena u selu Bijela Voda, Druga u Šagoviću, Treća u Čardaku kod Zavidovića, a četvrta (Bošnjačka) u selu Pepelaru, gdje je bio i štab bataljona. Formiranje bošnjačke čete u sastavu Zeničkog bataljona došlo je kao rezultat napora Partije da se u borbi protiv okupatora i kvislinga još više angažuje bošnjačko stanovništvo koje je u ovom kraju po broju predstavljalo značajan faktor. Komandant bataljona bio je Nikola Prodanović a politički komesar Manojlo Popić. Sem njih u štabu su bili još Rasim Džindo, referent saniteta, i Ratko Pernedija kao intendant. Borbe i akcije bataljona nastavljene su istom žestinom. Najznačajnija akcija bilo je napad na Begov Han, izveden 12. februara, u vrijeme kada je neprijatelj završavao svoju drugu ofanzivu i kada je na sve strane oglašavao da su partizani u istočnoj Bosni uništeni. Zenički bataljon upao je u Begov Han, ubio i zarobio oko 150 neprijateljskih vojnika, među kojima je bilo i Nijemaca i ustaša, zaplijenio oko 150 pušaka, 12 puškomitraljeza i 2 teška mitraljeza. Zaplijenjene su i velike količine municije, hrane, odijela i razne druge opreme. Pilana "Našičke DD" sa stokovima gotove građe, koja je bila pripremljena za izvoz u Njemačku, nestala je u plamenu. Zapaljena je i željeznička stanica a pruga je bila na nekoliko mjesta porušena. Tako je neprijatelj na završetku svoje ofanzive pretrpio težak udarac, i to onde gdje je bio najosjetljiviji - na kamunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod. U ovoj akciji poginulo je svega 5-6 partizana i nekoliko ih je bilo ranjeno. Poslije ove bilo je još nekoliko značajnih akcija, koje su izvodile čete na pruzi Sarajevo - Bosanski Brod, tako da je saobraćaj vrlo često bio prekidan. Na desetine kompozicija otišlo je u rijeku Bosnu, pa čak i oklopni vozovi su nekoliko puta bili zaustavljeni i rušeni. Sem toga bataljon je vodio i svakodnevne borbe protiv ustaša, domobrana i muslimanske milicije. Najžešće takve borbe bile su na sektoru Zavidovića i u okolini rijeke Krivaje.