Top 10 similar words or synonyms for helij

vodik    0.902736

kisik    0.896053

dioksid    0.893047

gasoviti    0.886869

metan    0.886313

tečni    0.881369

amonijak    0.880758

ugljik    0.879898

dušik    0.879175

vanadij    0.876870

Top 30 analogous words or synonyms for helij

Article Example
Helij U litosferi helij se također javlja, ali u veoma malim količinama. Praktično sav helij koji je postojao na Zemlji nije mogao da gradi jedinjenja sa drugim elementima pa je zbog male mase napustio atmosferu Zemlje.
Helij Helij se koristi u kriotehnici (što je najveća oblast njegove upotrebe, trošeći oko četvrtine ukupne proizvodnje), naročito za hlađenje superprovodničnih magneta, što se najviše koristi za skenere magnetne rezonance. Druge industrijske upotrebe helija, kao što je gas za pritisak i čišćenje, za stvaranje zaštite atmosfere i lučno zavarivanje te procese rasta kristala, koriste oko polovine svjetske proizvodnje gasa. Dobro poznato korištenje helija je i kao gasa za balone i cepeline, međutim u tu svrhu koriste se zanimarive količine proizvodnje. Kao i kod bilo kojeg gasa čija se gustoća razlikuje od običnog zraka, udisanjem male količine helija privremeno se mijenja boja i kvalitet ljudskog glasa. U naučnom istraživanju, ponašanje dvije fluidne faze helija He (helij I i helij II) je važno za istraživače koji proučavaju kvantnu mehaniku (naročito osobine superfluidnosti) te one koji istražuju fenomene poput superprovodljivosti koja se javlja kod supstanci blizu apsolutne nule.
Helij Na Zemlji je on relativno rijedak, samo 0,00052% po zapremini u atmosferi. Najveći dio zemaljskog helija koji danas postoji stvoren je prirodnim radioaktivnim raspadom težih radioaktivnih elemenata (torija i uranija, mada postoje i drugi primjeri), jer se alfa čestica emitirana tokom takvih raspada sastoji od nukleona helija-4. Ovaj radiogenski helij je zarobljen zajedno sa prirodnim gasom u koncentracijama koje dostižu i do 7% po zapremini, a takav helij se danas komercijalno vadi procesom odvajanja na niskim temperaturama zvanim frakciona destilacija. Helija ima u organičenim količinama i jedan je od malobrojnih elemenata koji mogu, nakon što dospiju u atmosferu, podignu se u najviše slojeve atmosfere i odu u svemir.
Helij Italijanski fizičar Luigi Palmieri prvi je otkrio 1882. godine postojanje helija na Zemlji, putem njegovih D3 spektralnih linija pri analizi lave na Vezuvu. Škotski hemičar William Ramsay 26. marta 1895. godine uspio je izolirati helij na Zemlji tretiranjem minerala cleveita (jednog oblika uraninita sadržaja najmanje 10% rijetkih zemnih elemenata) mineralnim kiselinama. Ramsay je tražio argon, ali je nakon što je odvojio dušik i kisik iz gasa oslobođenih sumpornom kiselinom, primijetio je svijetlu žutu spektralnu liniju koja je odgovarala D3 liniji posmatranoj u spektru Sunca. Ovi uzroci su identificirani kao helij od strane Lockyera i britanskog fizičara William Crookesa. Nezavisno od njih, helij je izdvojen iz cleveita iste godine, nakon što su hemičari Per Teodor Cleve i Abraham Langlet u švedskom gradu Uppsala prikupili dovoljno gasa da tačno odrede njegovu atomsku težinu. Helij je također izolirao i američki geohemičar William Francis Hillebrand prije Ramsayevog otkrića, kada je primijetio neuobičajene spektralne linije tokom testiranja uzorka minerala uraninita. Međutim, Hillebrand je te linije pripisao dušiku.
Helij Helij se najmanje rastvara u vodi od svih monoatomskih gasova, i, općenito, spada u gasove koji se najmanje rastvaraju u vodi (gasovi CF, SF i CF imaju niže molarne odnose rastvorljivosti: 0,3802, 0,4394 i 0,2372 x/10, respektivno, u odnosu na helijevih 0,70797 x/10), , dok je indeks prelamanja helija je bliže jedinici nego kod bilo kojeg drugog gasa. Helij ima i negativan Joule-Thomsonov koeficijent u normalnoj temperaturi okruženja, što znači da se on zagrijava kada mu se dopusti slobodno širenje. Samo ispod svoje Joule-Thomson temperature inverzije (oko 32 do 50 K pri 1 atmosferi), on se hladi pri slobodnom širenju. Kada se pothladi ispod ove temperature, helij se može prevesti u tečno stanje putem hlađenja pri širenju. Većina vanzemaljskog helija se nalazi u stanju plazme, sa osobinama potpuno drugačijim od onih koje ima atomski helij. U plazmi, elektroni helija nisu povezani sa jezgrom, što rezultira vrlo velikom električnom provodnošću, čak i kada je gas samo djelimično ioniziran. Na nabijene čestice snažno utiču magnetska i električna polja. Naprimjer, u Sunčevom vjetru zajedno sa ioniziranim vodikom, čestice reagiraju sa Zemljinom magnetosferom povećavajući Birkelandove struje i auroru.