Top 10 similar words or synonyms for dautbegović

jurčić    0.961686

bećiraj    0.961415

denijal    0.959045

jedvaj    0.957772

medić    0.956710

ćorić    0.956615

turković    0.955706

natko    0.955478

hadžibegić    0.955327

suljević    0.954192

Top 30 analogous words or synonyms for dautbegović

Article Example
Jozefina Dautbegović Krajinović Gimnaziju i pedagošku akademiju završila u Slavonskom Brodu.
Jozefina Dautbegović Krajinović Do početka rata u Bosni i Hercegovini živjela je i radila u Doboju. Bila je nastavnik jezika i historije u Osnovnoj školi i bibliotekar u Narodnoj biblioteci u Doboju. Od 1992. živi u Zagrebu.
Jozefina Dautbegović Krajinović Jozefina Dautbegović Krajinović (Šušnjari, Derventa, 24. februar 1948. -), bosanskohercegovačka pjesnikinja.
Marko Vego Almaz Dautbegović, In memoriam, Marko Vego, Oslobođenje 42/13190, Sarajevo 11.03. 1985., 5.
Marko Vego Almaz Dautbegović, Marko Vego 1907-1985., GZM (A) 45, Sarajevo 1990., 1-4.
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Nastavu na Odsjeku izvode: Hašim Muminović, Renko Đapić, Sibela Zvizdić-Meco, Jadranka Kolenović-Đapo, Nermin Đapo, Indira Fako, Maida Koso-Drljević, Enedina Hasanbegović-Anić, Dženana Husremović, Amela Dautbegović, Mirna Marković-Pavlović, Ratko Đokić, Nina Hadžiahmetović, Đenita Tuce, Saša Drače i Sabina Alispahić.
FK Rudar Kakanj Slijedeće sezone sa novim trenerom Miroslavom Mehom Brozovićem, Rudar uspjeva ući u Drugu saveznu ligu u kojoj je igrao samo jednu sezonu - 1962/63. Nakon što su se u sezoni 1963/64. ekspresno vratili u Drugu ligu Rudar uspjeva očuvati svoj status nekoliko sezona. Jedna od glavnih karika je bio i golman Fahrija Dautbegović koji je poslije otišao u zagrebački Dinamo. U sezoni 1970/71. Rudar protiv Bora igra kvalifikacije za ulazak u Prvu saveznu ligu. Slijedeće sezone nakon reorganizacije takmičenja Rudar ispada u republičku ligu. U republičkoj ligi su uz nekoliko dobrih rezultata tavorili do još jedne reorganizacije takmičenja, 1988/89. kada su prebačeni u Međurepubličku ligu jug, a zatim nekoliko sezona poslije u Međurepubličku ligu zapad.
Alma Lazarevska Alma Lazarevska je jedna od rijetkih autorica koja je uvrštena u antologijske izbore izdavačke kuće Alef pod uredništvom Enesa Durakovića. Taj obimni projekat antologijskog vrednovanja, poduzet očigledno s dvostrukom namjerom očuvanja i učvršćivanja bošnjačkog identiteta, s jedne strane, i suprotstavljanja razarajućoj moći ratne mašinerije da uništi simbolička dobra kao temelj razvoja bosanskohercegovačkog društva, s druge strane, nesvjesno nam pokazuje kakva je druga strana medalje simboličkog nasilja: ono se ne provodi uvijek minobacačima, već, kako to u svojoj knjizi Vladavina muškaraca (2001.g.) pokazuje P. Bourdieu, preko znanja i uspostavlja povlađivanjem onih koji ga podnose. Preovlađujući kriteriji za konstrukciju bošnjačkog književnog korpusa i bosnaskohercegovačkog kanona su, dakako, definirani nacionalno, ali u prvom i književnice i kritičarke dobijaju nešto više mjesta, u skladu sa suplementarnim kriterijem kulturološkog pamćenja, dok u drugom čast da učestvuje u izboru ima samo jedna autorica, Gordana Muzaferija, priznata kao stručnjakinja za dramsku književnost (ono što je tu paradoksalno, činjenica je da je upravo to žanr koji, izgleda, bosanskohercegovačke spisateljice sistematski izbjegavaju), dok su među pjesnikinjama “izabrane” Dara Sekulić, Bisera Alikadić, Mubera Pašić, Jozefina Dautbegović i Ferida Duraković, a Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka izdvaja samo jednu pripovjedačicu - Almu Lazarevsku. Ako je ovakvo stanje u bosanskohercegovačkoj književnosti realno, mada u svakom slučaju prouzrokovano (ne)svjesnom primjenom muških vrijednosti, onda nam se valja zapitati zašto je to tako i na koje načine se ta rodna diskriminacija i raspodjela moći reprodukuje? Ujedno, doista izdvojen položaj Lazarevske, daje nam za pravo da se dvostruko zamislimo nad Jergovićevom tvrdnjom: “Kada bi kod nas postojala književna scena i kad bi knjige još djelovale na druge pisce, Smrt u Muzeju moderne umjetnosti bosansku bi književnost učinile urednijom, mirnijom i preciznijom. I naravno - boljom.”